Bloggfęrslur mįnašarins, mars 2011

RUV hefur ekki įhuga į ferskum hugmyndum varšandi kynningu į Icesave

Rakel Sigurgeirsdóttir og Gunnar Skśli ĮrmannssonŽaš kom mér glešilega óvart aš visir.is vakti athygli į žessu efni meš birtingu mešfylgjandi greinar. Ég hef ekki séš hana annars stašar og įkvaš žvķ aš birta hana hér lķka žar sem mér er ķ mun aš vekja athygli į žvķ starfi og žeirri hugmyndaaušgi sem blómstrar nišur ķ grasrótinni:

Žaš ętti aš vera til marks um lżšręšisumbętur ķ samfélaginu aš į rétt rśmu įri hafa veriš haldnar hér tvęr žjóšaratkvęšagreišslur og sś žrišja er framundan. En er nóg aš halda žjóšaratkvęšagreišslur eingöngu til aš hęgt sé aš tala um lżšręšisumbętur? Žarf ekki aš ganga alla leiš og kynna žaš sem kjósendum er gefinn kostur į aš velja um til aš hęgt sé aš tala um raunverulegar lżšręšisumbętur?

Ķslenskir kjósendur fį tękifęri til aš skera śr um nżju Icesave-lögin ķ žjóšaratkvęšagreišslu ž. 9. aprķl n.k. eša rétt rśmu įri eftir aš žeir höfnušu Icesave II. Nś eins og žį voru žaš réttlętissinnašir eldhugar sem unnu aš žvķ ķ sjįlfbošavinnu aš upplżsa kjósendur um raunverulegt innihald og žżšingu samkomulagsins fyrir réttar- og efnahagsstöšu landsins.

Eftir aš forseti Ķslands, Ólafur Ragnar Grķmsson, vķsaši Icesave III ķ žjóšaratkvęšagreišslu hefur öflug grasrót unniš aš žvķ höršum höndum aš vekja upp mįlefnalega umręšu um żmis spursmįl varšandi žetta samkomulag um meintar skuldir rķkissjóšs viš innstęšutryggingakerfi Breta og Hollendinga vegna gjaldžrots Icesave-śtibśanna ķ löndum žeirra.

Ein hugmyndin sem kviknaši ķ žvķ sambandi var aš bjóša RUV samstarf viš tvo fulltrśa sem stóšu aš borgarafundum ķ kjölfar bankahrunsins; annar į Akureyri og hinn ķ Reykjavķk. Ķ žessum tilgangi var dagskrįrstjóra skrifaš bréf žar sem hugmynd aš borgarfundi var kynnt. Śtvarpsstjóra įsamt innanrķkis- og menntamįlarįšherra svo og žingmanninum, Margréti Tryggvadóttur, var sent afrit af žessu bréfi.

Ķ bréfinu, sem er dagsett ž. 8. mars sl.,segir m.a:

Hugmyndin er til komin fyrir žaš aš mikiš vantar upp į aš žjóšin hafi veriš upplżst um kosti og galla samningsins. Žaš vantar lķka mikiš upp į mįlefnalega og upplżsandi umręšur um žaš hvaša hęttur og hvaša įvinningar žaš eru sem skipta mįli varšandi mismunandi afstöšu žeirra sem vilja hafna samningum og hinna sem vilja samžykkja hann.

Žaš er skylda kjósenda aš taka upplżsta įkvöršun varšandi žessar og ašrar kosningar en žaš er ekki sķšur skylda stjórnvalda aš veita upplżsingar og gera žęr ašgengilegar. Hvaša vettvangur er betur til žessa fallinn en einmitt Rķkissjónvarpiš?


Ķ framhaldinu er hugmyndin kynnt en ķ meginatrišum gengur hśn śt į žaš aš ķ kjölfar stuttra framsöguerinda og enn styttra innleggs frį pallborši, sem skiptist jafnt į milli jį- og nei-sinna, fįi gestir ķ sjónvarpssal aš varpa fram spurningum til framsögumanna og annarra ķ pallborši. Bréfritari óskaši eftir fundi meš žeim sem hefšu meš mįliš aš gera įsamt fulltrśunum tveimur śr grasrótinni.

Dagskrįrstjóri RUV svaraši žessu erindi nęr samstundis en benti į aš mįliš vęri ekki ķ hans höndum heldur fréttastjóra. Oršrétt segir Sigrśn Stefįnsdóttir:

Ég veit aš Óšinn Jónsson er bśinn aš bśa til ašgeršarįętlun vegna mįlsins. Hann veršur meš tvo upptekna žętti, meš og į móti og sķšan umręšužįtt ķ sjónvarpssal į fimmtudegi fyrir kosningarnar. Sķšan umfjöllun žegar nišurstaša liggur fyrir.

Óšinn Jónsson, stašfesti žessi orš Sigrśnar ķ svarbréfi sķnu nokkrum dögum sķšar, ž.e. 11. mars sl., žar sem hann segir:

RŚV veršur meš kynningu į žeim kostum sem žjóšin stendur frammi fyrir,bęši meš sérstökum JĮ og NEI-žįttum og umręšužętti ķ vikunni į undan atkvęšagreišslunni. Žar aš auki er fjallaš sérstaklega um mįliš ķ tveimur fréttaskżringum į sunnudagskvöldum - nęst į sunnudaginn kemur. Til višbótar er umfjöllun ķ fréttum og dęgurmįlažįttum.

 

Fulltrśarnir sem settu sig ķ samband viš yfirmenn RUV óskušu eftir leyfi til aš vitna ķ svör fréttastjórans sem ķtrekaši žetta enn frekar ķ svarbréfi sķnu frį 28, mars sl: „Eins og fram hefur komiš, žį annast RŚV sjįlft mįlefnalega og vandaša kynningu į Icesave-mįlinu en felur žaš ekki öšrum(feitletrun mķn)

Nś er žaš sjónvarpsįhorfenda aš meta žaš hvort žeim finnst Rķkissjónvarpiš hafa stašiš sig vel eša illa ķ žvķ aš upplżsa žį um gagnstęš sjónarmiš jį- og nei-sinna į mįlefnalegan og upplżsandi hįtt og hvort borgarafundur ķ sjónvarpssal meš aškomu grasrótarinnar hefši veriš heppilegur vettvangur til slķks. Žaš er žó rétt aš minna į žaš aš enn eru u.ž.b. tvęr vikur fram aš žjóšaratkvęšagreišslunni um nżju Icesave-lögin ž. 9. aprķl n.k.

Gunnar Skśli Įrmannsson, lęknir og
Rakel Sigurgeirsdóttir, framhaldsskólakennari

Neyšarkall frį ķslenskum borgurum til AGS og ESB

Aš frumkvęši Gunnars Tómassonar, hagfręšings og fyrrverandi rįšgjafa hjį Alžjóšagjaldeyrissjóšnum, og fleiri Ķslendinga var mešfylgjandi bréf sent til Dominiques Strauss-Khans, framkvęmdastjóra Alžjóšagjaldeyrissjóšnum, og José Manuels Barrosos, forseta Framkvęmdarstjórnar Evrópusambandsins. Bréfiš var sent til žeirra ķ ljósi žess lykilshlutverks sem AGS og ESB skipušu ķ nóvember 2008 žegar samningavišręšurnar vegna Icesave hófust.

Į žessum tķma setti AGS fram spįr um efnahagshorfur Ķslands og gengiš var frį samkomulagi um aš ef efnahagsžróun landsins yrši umtalsvert verri en žessar spįr geršu rįš fyrir žį gęti Ķsland fariš fram į višręšur viš Bretland og Holland vegna žeirra žįtta sem liggja til grundvallar frįvikinu og um sjįlft višfangsefniš Icesave. Nżlegt mat AGS į žróuninni į įrunum 2009 til 2010 og spįr fyrir 2011 til 2013 gefa mun verri mynd en fyrri spįr.

Bréfritarar hafa įhyggjur af žvķ aš nśverandi frumvarp um Icesave-samninginn, sem veršur lagt fyrir ķ žjóšaratkvęšagreišslunni 9. aprķl n.k., endurspegli ekki žessa neikvęšu žróun. Žvķ fara bréfritarar žess į leit viš AGS og ESB aš žessar stofnanir „geri ķtarlegt og sjįlfstętt endurmat į skuldažoli Ķslands annars mun vanhugsuš śrlausn Icesave-mįlsins žröngva Ķslandi ķ ósjįlfbęra erlenda skuldagildru.“

Reykjavķk 28. mars 2011

Hr. Dominique Strauss-Kahn
framkvęmdarstjóri
Alžjóšagjaldeyrissjóšsins
Washington
, DC 20431
USA

/
Hr. José Manuel Barroso
forseti Framkvęmdarstjórnar Evrópusambansins
1049 Brussels, Belgium

Kęri, hr. Strauss-Kahn. / Kęri, hr. Barroso.

Eftir hrun ķslenska bankakerfisins ķ október 2008 féll verg landsframleišsla (VLF) um 25% į nęstu tveimur įrum eša śr 17 milljöršum bandarķkjadala nišur ķ 12‚8 milljarša bandarķkjadala (USD). Ef spį Alžjóšagjaldeyrissjóšsins (AGS) um 14,8% vöxt vergrar landsframleišslu nęstu žrjś įrin gengur eftir mun hśn nema 14,7 milljöršum bandarķkjadala įriš 2013 og vera 13% lęgri en įriš 2008.

Horfurnar eru ašeins skįrri ef miš er tekiš af vergri landsframleišslu į stöšugu veršlagi ķ ķslenskum krónum . AGS spįir aš įriš 2013 verši verg landsframleišsla um 2-3% lakari en įriš 2008 sem žżšir aš hśn veršur 4-6% lęgri en AGS spįši ķ nóvember 2008.

Meš öšrum oršum žį eru efnahagshorfur Ķslands umtalsvert lakari en gengiš var śt frį viš gerš svoköllušu Brussels višmiša fyrir ICESAVE samninga sem ašilar mįlsins samžykktu undir handleišslu viškomandi stofnunar Evrópusambandsins (ECOFIN) ķ nóvember 2008.

Jafnframt telur AGS aš vergar erlendar skuldir Ķslands ķ lok įrsins 2009 hafi veriš um 308% af vergri landsframleišslu. Žaš žżšir nęrri tvöfalt žaš 160% hlutfall sem sjóšurinn spįši ķ nóvember 2008. Ķ skżrslu AGS um Ķsland, dagsettri 22. desember 2010, er žvķ spįš aš vergar erlendar skuldir Ķslands muni nema 215% af vergri landsframleišslu ķ įrslok 2013 (sjį töflu 3, bls. 32 ķ umręddri skżrslu) eša lišlega tvöfalt žaš 101% hlutfall sem spįš var ķ nóvember 2008 (sjį töflu 2, bls. 27 ķ sama riti).

Vergar erlendar skuldir Ķslands ķ lok 2009 voru langt umfram žaš 240% hlutfall  af vergri landsframleišslu sem starfsmenn AGS mįtu sem „augljóslega ósjįlfbęrt” ķ skżrslu žeirra sem er dagsett 25. nóvember 2008 (sjį bls. 55 ķ žessari skżrslu).

Meginmarkmiš žess samningaferils um ICESAVE sem hleypt var af stokkunum ķ nóvember 2008 var aš tryggja uppgjör į flóknum mįlum sem viškomandi ašilar, aš meštöldum ESB og AGS, voru einhuga um aš leiša til farsęllar lausnar samhliša endurreisn ķslenska hagkerfisins. 

Viš undirritašir Ķslendingar höfum verulegar įhyggjur af žvķ aš fyrirliggjandi drög aš samkomulagi um ICESAVE samrżmist ekki žessu meginmarkmiši, og vķsum ķ žvķ sambandi til umsagna AGS um žróun og horfur varšandi innlendar hagstęršir og erlenda skuldastöšu Ķslands hér aš ofan.  

Žvķ förum viš žess viršingarfyllst į leit viš ESB og AGS aš žessar stofnanir takist į hendur ķtarlegt og sjįlfstętt endurmat į skuldažoli Ķslands svo aš vanhugsuš śrlausn ICESAVE-mįlsins žröngvi ekki Ķslandi ķ ósjįlfbęra erlenda skuldagildru.

Viršingarfyllst,

Gunnar Tómasson, hagfręšingur

 

Įsta Hafberg, hįskólanemandi

Gunnar Skśli Įrmannsson, lęknir

Helga Žóršardóttir, kennari

Jakobķna Ingunn Ólafsdóttir, stjórnsżslufręšingur

Lilja Mósesdóttir, žingmašur Vinstri gręnna

Rakel Sigurgeirsdóttir, framhaldsskólakennari

Sigurjón Žóršarson, formašur Frjįlslynda flokksins

Vigdķs Hauksdóttir, žingmašur Framsóknarflokksins

Žór Saari, žingmašur Hreyfingarinnar

Žóršur Björn Siguršsson, starfsmašur Hreyfingarinnar


Af hverju NEI viš Icesave? (myndband)

nei-m.pngHópurinn sem stóš į bak viš įskorunina til forsetans um aš vķsa Icesave III til žjóšaratkvęšagreišslu ef žau yršu samžykkt sem lög frį Alžingi er enn aš. Nś eru hóparnir tveir. Žeir kalla sig Advice og Samstaša žjóšar gegn Icesave og halda bįšir uppi įstęšum žess aš segja nei viš nżju Icesave-lögunum. Samkvęmt žvķ sem kom fram ķ sjónvarpsfréttum į RUV ķ gęrkvöldi hafa žessir hópar veriš įberandi (sjį hér)

Hóparnir eiga žaš sameiginlegt aš vera į móti nśverandi samningum. Myndbandiš sem ég birti hér į žessu bloggi ķ sķšustu viku hefur ekki įtt hvaš sķstan žįtt ķ žvķ. Žegar žessi orš eru skrifuš eru žeir aš smella ķ 4.000 sem hafa séš žaš en oršspor žess hefur spurst śt vķša. Žess mį geta aš śtkoma žess varš m.a. til žess aš einn skapara Icesave sį įstęšu til aš atyrša Žór Saari ķ heilli bloggfęrslu fyrir žaš sem kom fram ķ svari hans viš spurningunni: Hvers vegna ętlar žś aš segja nei viš nżju Icesave-lögunum ķ komandi žjóšaratkvęšagreišslu? Žetta hefur hann eftir Žór:

„Žetta er ekki byrši sem almenningur į aš bera, ég tala nś ekki um ķ svona tilfelli, žar sem Landsbankinn var sennilega rekinn sem einhvers konar glępafyrirtęki og Björgólfsfešgar eiga einfaldlega aš borga žetta.“

Ķ framhaldinu segir gerandinn:

Hįttvirtur žingmašurinn telur sig greinilega ekki žurfa aš fęra rök fyrir mįli sķnu, žegar hann sakar menn um glępi. Ķ žessu tilviki er ljóst, aš žingmašurinn telur mig og föšur minn hafa notiš įvaxtanna af „einhvers konar glępafyrirtęki“ og ķ žeim oršum hans aš viš eigum „einfaldlega aš borga žetta“ felst aušvitaš aš viš berum įbyrgš į žessum meintu glępum.

Ęrumeišandi fullyršingar af žessu tagi eru engum sęmandi og žaš kemur sérstaklega į óvart aš žęr séu ęttašar frį manni, sem situr į Alžingi Ķslendinga. Žór Saari kęrir sig hins vegar kollóttan og dreifir óstašfestum gróusögum og rakalausum fullyršingum aš vild [...] (sjį hér (leturbreytingar eru mķnar))

Nś hefur žetta tiltekna vištal veriš klippt śt śr vištalasyrpunni og birt sér. Žaš mį sjį žaš hér. Ég vek athygli į žvķ aš notandinn kjosumis hefur nś žegar sett inn 6 myndbönd žannig aš žeir eru fleiri sem hafa veriš klipptir śt og settir sér. Ég hvet ykkur endilega til aš fara žarna inn og hlusta og skoša og taka svo žįtt ķ aš deilda og dreifa lengri myndskeišunum og žeim styttri hvarvetna žar sem žess er kostur.

Megintilgangurinn er aš kynna NEI-hlišina sem hefur įtt afar erfitt uppdrįttar ķ hefšbundnum prent- og ljósvakamišlum. Hér fyrir nešan er svo 2. hlutinn tilbśinn til netmišlunar:


mbl.is Kannar afstöšu lesenda til Icesave
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Mér dettur ekki hug aš bregšast svo stórum vęntingum!

Hópur Ķslendinga sendi Herman Van Rompuy, forseta ESB, bréf meš spurningum varšandi Icesave sl. föstudag.  Ķ kjölfariš voru fréttatilkynningar sendar į innlenda og erlenda fjölmišla įsamt bréfinu. Hér heima voru žaš Morgunblašiš og Svipan sem birtu žaš (sjį hér og hér) og Smugan fjallaši um žaš lķka (sjį hér) Nokkrir žeirra sem settu nöfn sķn undir žaš birtu bréfiš į bloggsvęšum sķnum ķ upphafi vikunnar.

Eins og er höfum viš rekist į bréfiš į žremur erlendum mišlum. Ž.e. Irish Left Review, į sķšu Max Keiser’s og bloggi Dave Harrisson’s. Žetta eru žó ekki einu višbrögšin sem bréfiš hefur fengiš. Sendandi bréfsins hefur veriš aš fį svör og višbrögš viš bréfinu vķša aš sķšastlišna daga m.a. frį einum žingmanni Evrópupingsin og, Michael Hudson. Hann hefur óskaš eftir leyfum žeirra til aš birta žaš sem frį žeim hefur komiš opinberlega.

Svörin sem hafa borist eru öll til vitnis um mikinn stušning bréfritara viš mįlstaš žeirra Ķslendinga sem setja sig upp į móti žvķ aš hérlendur almenningur žurfi aš bera žungan af skuldum einkarekinna banka. Sumir taka žaš fram aš žeir vęnta mikils af  višspyrnu ķslensku žjóšarinnar og sjį fyrir sér vķštęk og jįkvęš įhrif ķ žeirra heimalöndum ef okkur ber gęfa til aš hafna žessum samningum.

Hér fyrir nešan fara fjögur fyrstu svörin sem viš birtum:

Hressileg barįttukvešja aš utan frį einum lesanda bréfsins:

I agree... why should the UK & NL hold the IS people hostage, on behalf
of dodgy banksters!!

Graham Kelly CEO

Michael Hudson, hag- og sagnfręšingur, ętti aš vera Ķslendingum aš góšu kunnur. Hann hafši žetta um bréfiš aš segja:

Thank you for this letter.

    Actually, Iceland has the authority NOT to pay these debts. It is a basic principle of eocnomic law — and indeed, of moral society — that no economy should be forced into a situation where the public takes such great responsibility for lawbreakers that it must submit to emigration to escape debt.

    There is no reason for Iceland to revert to feudalism, depopulation, emigration. The basic economic principle is that “A debt that cannot be paid under normal circumstances, should not be paid.”

    There also is a basic principle that creditors should take responsibility for bad loans.
    So what amazes me is how Iceland is not pressing its natural rights in this case — not to speak of its legal rights, that already exist.

    Evidently that requires a replacement of many current members of the Althing. I wish I could be brought there to help you.

Sincerely,
Michael Hudson


Kvešja frį Portśgal:

Hello,


Greatings from Portugal, Madeira Island.


I support your cause and I hope you can see in the attached document what portuguese politicians are doing to portuguese People in the last 10 years: they spent more that the Law of the Budget 90.000 bilion euros (between 2000 and 2009).


They call it "international crisis".
The Icelend's People mouvement is censored in Portugal.


Please give notice.


Kind regards,
Pedro Sousa


Kvešja frį Havaķ:

good luck, the world is watching your bravery and standing up against the bankers

aloha from hawaii,


what iceland has done....without fighting so far is remarkable on the world scene.
iceland shows peace is possible


if the responsible parties take their responsibilities of greed and dishonesty
so NOT paying back is your best policy.


please see if max keiser or stacy herbert can give you an interview about both:


standing up and not being afraid


being peaceful in your actions


thanks for your bravery
mahalo nui loa carley

 


mbl.is Stušningsmenn Icesave boša til fundar
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Mikilvęgar spurningar um Icesave sendar śt til ESB

 Viš tókum okkur saman nokkur hópur og skrifušum forseta Evrópusambandsins mešfylgjandi bréf. Ķ bréfinu förum viš stuttlega yfir žaš sem varšar Icesave-mįliš ķ nśtķš og fortķš og vörpum fram spurningum til embęttismanna ESB og EFTA varšandi lagalegu hliš samningsins, fordęmisgildi hans og višbrögš ef nśverandi samningi veršur hafnaš.

Hópurinn sem stendur aš žessu bréfi į žaš sameiginlegt aš vilja spyrna viš fótum gegn žvķ aš skuldir einkafyrirtękja verši velt yfir į almenning; bęši hér į Ķslandi og annars stašar ķ heiminum. Bréfiš er skrifaš ķ žeim tilgangi aš vekja athygli į žvķ sem Icesave-mįliš snżst raunverulega um en ekki sķšur hvaša fordęmisgildi žaš hefur fyrir allan almenning, hér heima og um alla jaršarkringluna, ef žessi nżjasti Icesave-samningur veršur samžykktur.

**************************************************************

Ķslandi 18.03 2011

Mr Herman Van Rompuy     

European Council
Rue de la Loi 175
B-1048 Brussels

 

Kęri  herra Van Rompuy

 

Haustiš 2008 hrundi nįnast allt ķslenska bankakerfiš (90%) į nokkrum dögum og žar meš Landsbankinn og śtibś hans ķ London og Amsterdam (Icesave-reikningarnir). Samkvęmt grundvallarreglu EES samningsins viršist jafnréttishugtakiš um jafna stöšu allra į markaši vera undirstaša alls samstarfs innan Evrópusambandsins. Žaš kemur skżrt fram ķ 1. hluta samningsins um EES eins og hann birtist ķ ķslenskum lögum nr. 2/1993 en žar segir svo ķ e. liš 2. tölulišar 1. gr:

„aš komiš verši į kerfi sem tryggi aš samkeppni raskist ekki og aš reglur žar aš lśtandi verši virtar af öllum“ (Įhersluletur er bréfritara)

Žarna er beinlķnis sagt aš ein af grundvallarreglum EES samstarfsins sé aš raska ekki samkeppni. Ķ ljósi žessa veršur ekki betur séš en breskum og hollenskum stjórnvöldum hafi boriš skylda til aš sjį til žess aš śtibś Landsbanka, ķ London og Amsterdam, hefši fullgildar tryggingar innlįna ķ Tryggingasjóšum innistęšueigenda ķ viškomandi löndum. Annaš hefši veriš mismunun į markaši annars vegar ķ óhag fjįrmagnseigenda en hins vegar til hagsbóta fyrir Landsbankann.

Bretar og Hollendingar tóku Icesave einhliša śr ešlilegum farvegi réttarfars yfir ķ hiš pólitķska umhverfi. Į žeim grundvelli krefja žeir ķslenska skattgreišendur af mikilli hörku um endurgreišslu žeirra innlįna sem tryggš įttu aš vera ķ bresku og hollensku innistęšutryggingakerfi eins og EES reglurnar kveša skżrt į um.

Fyrstu višbrögš ķslenskra stjórnvalda voru aš žau hefšu veriš beitt ofrķki og vildu žvķ fara meš mįliš fyrir dómstóla. Bretar og Hollendingar höfnušu žvķ en įšur höfšu Bretar sett hryšjuverkalög į Ķsland og Landsbankann. Bretar stöšvušu ķ framhaldinu starfsemi Kaupžings-banka (Singer & Friedlander) ķ London og féll žį stęrsta fjįrmįlafyrirtęki Ķslands.

Vegna harkalegra višbragša Breta og Hollendinga lokašist fyrir flęši fjįrmagns til og frį Ķslandi. Meš žvķ voru rķkisfjįrmįl Ķslands tekin ķ gķslingu. Žess vegna uršu Ķslendingar aš samžykkja aš semja um Icesave-skuldina til aš fį ašstoš Alžjóšagjaldeyrissjóšsins. Krafa AGS um žetta atriši kom fyrir samstilltan žrżsting Breta, Hollendinga og ESB-žjóšanna aš gangast undir Icesave-kröfurnar.

Nśverandi Icesave-samningar geta kostaš okkur hįlf fjįrlög ķslenska rķkisins. Ef neyšarlögin frį žvķ ķ október 2008 verša dęmd ógild verša Icesave-kröfurnar tvöföld fjįrlög rķkissjóšs. Ķslenskur almenningur į erfitt meš aš sętta sig viš aš bera žessar byršar vegna fjįrglęfrastarfsemi einkabanka. Byršar sem ķ raun tilheyra tryggingasjóšum Breta og Hollendinga samkvęmt grunnreglum EES um jafna samkeppnisstöšu śtibśa Landsbankans ķ žessum löndum viš ašra banka į sama markašssvęši.

Ķslenska žjóšin mun kjósa um nżjasta Icesave-samninginn žann 9. aprķl nęst komandi. Viš höfnušum žeim sķšasta. Žess vegna finnst okkur undirritušum įrķšandi aš fį svör viš eftirfarandi spurningum fyrir žann tķma.

1.      Hvers virši eru žrķhliša samningar (Icesave samningarnir) žar sem tveir ašilar samningsins hafna ešlilegri mįlsmešferš og ķ krafti ašstöšu sinnar neyša žrišja ašilann aš samningaborši til aš fjalla um mįlefni sem allar lķkur benda til aš séu uppgjörsmįl Landsbankans viš innistęšutryggingakerfi Breta og Hollendinga?

2.      Hvers vegna var Ķslendingum meinaš aš verja sig fyrir žar til bęrum dómstólum um réttmęti krafna Breta og Hollendinga haustiš 2008?

3.      Ķ ljósi žess aš Landsbankinn varš aš fara eftir breskum lögum hvers vegna var honum žį heimilaš aš taka viš innlįnum įšur en bankinn var bśinn aš tryggja sig hjį breska innistęšutryggingasjóšnum?

3.1  Veitti žaš bankanum ekki óešlilegt forskot į markaši aš vera undanskilinn žeirri kröfu?

3.2  Var hagur breskra neytenda ekki fyrir borš borinn meš žvķ aš leyfa Landsbankanum aš tryggja sig meš minni kostnaši en ašrir į markaši?

3.3  Ętlar ESB aš lįta Breta og Hollendinga komast upp meš aš brjóta grunnreglur EES samningsins um jafna stöšu fyrirtękja į sama markaši ?

4        Samrżmist žaš stefnu ESB aš žegar einkabanki veršur gjaldžrota myndist krafa į skattfé almennings?

5        Er innistęšutryggingakerfi einhvers Evrópulands nógu öflugt til aš standa undir falli 90% af bankakerfinu ķ landi sķnu?

6        Hver verša višbrögš ESB ef ķslenskur almenningur hafnar nżjustu Icesave samningunum žann 9. aprķl n.k?

 

Viršingarfyllst og meš ósk um góš svör

Įsta Hafberg, hįskólanemi
Baldvin Björgvinsson, raffręšingur/framhaldsskólakennari
Björn Žorri Viktorsson, hęstaréttarlögmašur
Elinborg K. Kristjįnsdóttir, fyrrverandi blašamašur, nś nemi
Elķas Pétursson, fyrrverandi framkvęmdarstjóri
Gušbjörn Jónsson, fyrrverandi rįšgjafi
Gušmundur Įsgeirsson, kerfisfręšingur
Gunnar Skśli Įrmannsson, lęknir
Haraldur Baldursson, tęknifręšingur
Helga Garšarsdóttir, hįskólanemi
Helga Žóršardóttir, kennari
Inga Björk Haršardóttir, kennari/myndlistakona
Karólķna Einarsdóttir, lķffręšingur og kennari
Kristbjörg Žórisdóttir, kandķdatsnemi ķ sįlfręši
Kristjįn Jóhann Matthķasson, fyrrverandi sjómašur
Pétur Björgvin Žorsteinsson, djįkni ķ Glerįrkirkju
Rakel Sigurgeirsdóttir, framhaldsskólakennari
Sigurjón Žóršarson, lķffręšingur
Sigurlaug Ragnarsdóttir, listfręšingur
Steinar Immanśel Sörensson, hugmyndafręšingur
Žorsteinn Valur Baldvinsson Hjelm, eftirlitsmašur
Žóršur Björn Siguršsson, starfsmašur Hreyfingarinnar

Afrit sent til żmissa rįšamanna ESB og EFTA, viškomandi rįšuneyta Bretlands, Hollands og Ķslands auk evrópskra fjölmišla.


mbl.is Hafnaši boši um aš segja af sér
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Af hverju NEI viš Icesave?

Nei viš IcesaveSkošanir eru skiptar į žvķ hvort sé viturlegra aš hafna eša samžykkja nżju Icesave-lögunum. Mikill meiri hluti eigna- og valdastéttarinnar er į žvķ aš Ķslendingar eigi enga śrkosti ašra en greiša fyrir Icesave-sprell žeirra Björgólfsfešga. Margt bendir hins vegar til žess aš stór hluti almennings ętli sér aš segja NEI viš Icesave III eins og Icesave II.

Ein žeirra jį-raka sem hafa veriš endurnżtt ķ Icesave-žįttunum žremur er aš dómstólaleišin sé ekki fęr enda gęti hśn reynst skeinuhętt. Auk žess hefur žvķ veriš haldiš mjög į lofti ķ öllum žessum žįttum aš śtilokaš sé aš nį hagstęšari samningi. Žeir sem halda žessum rökum fram eiga greišan ašgang aš fjölmišlunum sem langflestir eru ķ eigu žeirra ašila sem hafa beinna hagsmuna aš gęta varšandi žaš aš Icesave-sukkiš dęmist į žjóšina en ekki į žį sjįlfa eša hagsmunatengda ašila.

Žeir sem vilja vara viš rökum eins og žeim sem eru tilgreind hér aš ofan eiga sķšur ašgang aš fjölmišlum enda tilheyra margir žeirra ašeins „saušsvörtum“ almśganum. Mešlimir Samstöšu žjóšar gegn Icesave, sem allir eru į móti nśverandi samningum, svķšur undan žvķ aš horfa upp į žaš  ójafnvęgi sem kemur fram į milli jį- og nei-višhorfana varšandi Icesave III ķ öllum stęrstu mišlum landsins og gripu žvķ til sinna rįša.

Ķ samstarfi viš Lifandi mynd bošušum viš bęši lęrša og leika, sem hafa opinberaš žaš aš žeir muni hafna nżju Icesave-lögunum ķ komandi žjóšaratkvęšagreišslu, nišur į Austurvöll. Žar voru žeir spuršir śt ķ žaš hvaš grundvallaši afstöšu žeirra. Afraksturinn eru tvö myndbönd. Žaš fyrra var sett inn į heimasķšu samstöšuhópsins ķ gęr (Sjį hér) Žaš seinna er vęntanlegt žar um eša upp śr nęstu helgi. Nęstu daga munu lķka valin vištöl birtast stök į heimasķšunni samstöšunnar.

Hér fyrir nešan er 1. hlutinn en spurningin sem var lögš fyrir višmęlendur er einfaldlega: „Hvers vegna ętlar žś aš segja NEI viš nżju Icesave-lögunum ķ komandi žjóšaratkvęšagreišslu?“ Mig langar til aš nota tękifęriš og hvetja alla, sem įhuga hafa, til aš deila og dreifa žessari upptöku hér į Netinu.

 



Ég bendi į aš Svipan er bśin aš birta frétt af śtkomu žessa myndbands og vinna lista yfir helstu rök sem koma fram ķ svörum višmęlenda. (Sjį hér)
mbl.is Į annaš hundraš kusu ķ dag
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Įšur en žolinmęšin veršur banvęn!

Viš Sigurlaug Ragnarsdóttir, betur žekkt sem Cilla Ragnars, höfum veriš ķ Bķtinu į Bylgjunni tvo sķšastlišna fimmtudagsmorgna. Žar höfum viš rętt žaš sem aflaga hefur fariš ķ samfélaginu, hvernig žaš hefur fariš meš okkur og hvaš viš getum gert til aš breyta žvķ. Viš veršum žar aftur ķ fyrramįliš upp śr kl 7:30.

Allir sem hafa tekiš žįtt ķ višspyrnunni frį haustinu 2008 hljóta aš žekkja Cillu Ragnars eša heyrt į hana minnst. Fyrir žį sem eru aš sjį nafn hennar ķ fyrsta skipti skal bent į aš Cilla var ein žeirra sem bauš sig fram til stjórnlagažings en ķ kynningu sinni fyrir kosningarnar til žess segir hśn:

Ég lķt svo į aš stjórnarskrįin eigi aš endurspegla ķ hvernig samfélagi viš viljum bśa og hvernig stjórnsżslan eigi aš virka. Žį er mikilvęgt aš viš skilgreinum hvaša kröfur viš gerum til valdhafanna og hver įbyrgš žeirra er gagnvart hinum almenna borgara.

Haustiš 2008 bjó ég sjįlf į Akureyri žar sem ég byrjaši  višspyrnuna meš žvķ aš taka žįtt ķ reglulegum mótmęlagöngum sem voru gengnar žar į hverjum laugardegi. Sigurbjörg Įrnadóttir stóš aš nokkrum borgarafundum žetta haust en ég og fleiri fórum inn ķ utanumhald žeirra meš henni ķ upphafi įrsins 2009. Žeir sem hafa fylgst meš žessu bloggi frį žessum tķma kannast vęntanlega viš żtarlegar fundargeršir sem ég tók saman fyrir žennan vettvang.

Cilla Ragnars var hins vegar hér. Ég fylgdist meš henni śr fjarlęgš og undrašist kraft hennar og afköst. Ég hitti hana fyrst ķ desember 2008 og žaš var engu lķkara en viš hefšum alltaf žekkst. Leišir okkar hafa margsinnis legiš saman sķšan ķ żmis konar višspyrnuverkefnum enda hugmyndir okkar og skošanir ķ meginatrišum af sama meiši.

Hér aš nešan eru krękjur ķ bįšar heimsóknir okkar ķ Bķtiš. Ķ fyrstu heimsókninni byrjušum viš į aš rekja žaš ķ stuttu mįli hvar viš vorum haustiš 2008 og hvert fyrstu višbrögš okkar žį hafa leitt okkur. Viš minnum į žęr kröfur sem komu fram mjög snemma ķ mótmęlunum um neyšar- og/eša utanžingsstjórn. Slķkri stjórn var ętlaš aš bregšast viš žvķ alvarlega įstandi sem blasti viš okkur žį. Žį minnum viš į svar stjórnvalda sem voru kosningar sem var aušvitaš öruggasta flóttaleišin undan žessari kröfu.

Kosningabarįttan 2009 bar öll merki žess sem koma skyldi. Žaš hefur lķka komiš į daginn aš stjórnvöld ętla engu aš breyta. Hagsmunir fjįrmįlakerfisins eru svo samofnir žeirri stjórnmįlastétt sem hefur lagt undir sig alžingishśsiš aš žaš hvarflar ekki aš žeim aš breyta neinu. Raunveruleg stefna vel flestra žingmanna gömlu flokkanna er aš einkavęša gróšann og žjóšnżta tapiš. Žegar litiš er til baka yfir žaš sem hęst hefur boriš ķ pólitķkinni frį haustinu 2008 rekur lķka hvert dęmiš annaš žessu til stašfestingar.

Nżtt Ķsland

Žaš er ekkert nżtt aš kosningarloforš hafi veriš brotin en ein stęrsta krafan ķ mótmęlunum haustiš 2008 var sś aš hér fęri fram uppgjör. Žaš vantaši ekki aš hér vęri skipuš nefnd til aš rannsaka žaš sem aflaga fór og leiddi til efnahagshrunsins. Afraksturinn var Rannsóknarskżrslan sem kom śt fyrir tępu įri sķšan.  Žaš fer hins vegar lķtiš fyrir uppgjörinu žó af og til komi fram nęr žriggja įra gamlar fréttir um žaš hvernig bankar og fjįrmįlafyrirtęki voru rekin ķ ašdraganda hrunsins.

Žaš hefur blasaš viš hverjum hugsandi manni ķ a.m.k. tvö og hįlft įr aš žessi fyrirtęki voru aš miklu leyti rekin eins og žau hafi veriš ķ höndum mafķóista. Mišaš viš žęr litlu afleišingar sem žessi stašreynd hefur haft į afkomu og lķf gerandanna žį er ešlilegt aš gera rįš fyrir gagnkvęmum hagsmunatengslum gömlu flokkanna og višskiptalķfsins. Margir nśverandi žingmenn hafa styrkt  žessa įlyktun bęši meš oršum sķnum og gjöršum.

Margir vinstri menn bundu viš žaš vonir aš sś „vinstri stjórn sem nś situr viš völd“ myndi  rétta viš hlut almennings en žeim fer stöšugt fękkandi sem rįša viš aš horfa fram hjį žeirri stašreynd aš dekur nśverandi stjórnar viš forkólfa efnahags- og višskiptalķfs er sķst minna en ķ stjórnartķš hęgri stjórna. Stjórn og stjórnarandstaša viršast lķka afar samstķga hvaš žessa forgangsröšun varšar žó vissulega séu žaš alltaf einhverjir sem reyna aš beita sér fyrir hagsmunum almennings.

Undir lok vištalsins sl. fimmtudag vikum viš ašeins aš žvķ hvaš er til rįša en viš fjöllum ķtarlegar um žaš į morgun. Žeir sem misstu af upphafinu geta hlustaš į bįšar upptökurnar hér fyrir nešan žar sem krękjurnar leiša inn į žęr.

Bylgjan | 24. Febrśar. 2011

Ķ Bķtiš - Rakel Sigurgeirsdóttir og Sigurlaug Ragnarsdóttir um betra samfélag, nżtt Ķsland

Bylgjan | 3. Mars. 2011

Ķ Bķtiš - Rakel Sigurgeirsdóttir og Sigurlaug Ragnarsdóttir įhugamanneskjur um betra Ķsland 

Žeir sem hafa ekki enn kynnt sér kröfuna um utanžingsstjórn geta gert žaš hér.


mbl.is Lįtnir lausir į 8. tķmanum
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Svarbréf frį Gylfa Arnbjörnssyni viš opnu bréfi

Ž. 23. febrśar sl. sendu eftirtaldir: Įsta Hafberg, Björk Sigurgeirsdóttir, Gunnar Skśli Įrmannsson, Elķas Pétursson, Jón Lįrusson, Kristbjörg Žórisdóttir, Ragnar Žór Ingólfsson og Rakel Sigurgeirsdóttir, Gylfa Arnbjörnssyni og Gušbjarti Hannessyni opiš bréf (sjį hér) Erindi bréfsins var svohljóšandi spurning: Hvernig myndir žś, įgęti Gušbjartur/Gylfi, rįšleggja fólki aš nį endum saman meš įšurnefndum hundraš og sextķužśsund króna tekjum į mįnuši?

Svar hefur borist frį Gylfa Arnbjörnssyni, forseta Alžżšusambands Ķslands, sem viš höfum fengiš leyfi til aš birta. Vęntanlega mun allur hópurinn birta žaš į bloggunum sķnum auk žess sem fjölmišlum veršur sent žetta svar en hér er svarbréfiš frį Gylfa:

Reykjavķk, 28.febrśar 2011

Įgętu vištakendur.

Ég vil byrja į aš žakka ykkur fyrir bréfiš og tek heilshugar undir mikilvęgi žess aš fram fari vönduš og góš umręša um stöšu žeirra hópa sem veikast standa ķ okkar samfélagi og meš hvaša hętti viš getum tryggt aš allir landsmenn bśi viš mannsęmandi kjör og hafi tękifęri til virkrar samfélagžįtttöku.

Umręšan um neysluvišmiš og framfęrslužörf er flókin og vekur upp żmsar įleitnar spurningar sem erfitt er aš svara meš algildum hętti, oftast er hér um aš ręša huglęgt og persónulegt mat manna sem seint veršur óumdeilt. Skošun mķn hefur veriš sś aš rétt vęri ķ žessu samhengi aš horfa til alžjóšlegra męlikvarša og meta umfang vandans žannig aš horft sé til žess hversu stór hluti žjóšarinnar hefur rįšstöfunartekjur sem eru lęgri en gengur og gerist ķ žvķ samfélagi sem um ręšir. Evrópusambandiš skilgreinir žann hóp sem er undir s.k. lįgtekjumörkum sem žau heimili sem hafa lęgri rįšstöfunartekjur en sem nema 60% af mišgildi rįšstöfunartekna. Ķ žessu flest tilraun til žess aš bęši meta umfang fįtęktar ķ samfélagi śt frį tekjum fremur en aš meta žörf fólks fyrir żmsa neyslu og einnig setja fram skilgreint markmiš fyrir bęši stjórnvöld og ašila vinnumarkašar aš vinna eftir viš įkvöršun lęgstu launa og bóta.   

Öllum mį vera ljóst aš žau heimili sem žurfa aš framfleyta sér į bótum eša lįgmarkslaunum bśa mörg viš kröpp kjör. Hér er fyrst og fremst um samfélagslegt višfangsefni aš ręša, sem snżst um žaš meš hvaša hętti viš skiptum žeim lķfsgęšum sem žjóšin bżr yfir. Vissulega hefur verkalżšshreyfingin veigamikiš hlutverk ķ žeim efnum ķ gegnum aškomu sķna aš gerš kjarasamninga en pólitķsk sżn og ašgeršir stjórnvalda ķ efnahags- og félagsmįlum rįša hér śrslitaįhrifum um hvernig til tekst. Verkalżšshreyfingin hefur ķ barįttu sinni lagt įherslu į aš stjórnvöld nżti žį möguleika sem ķ skattkerfinu felast til žess aš hafa įhrif į tekjuskiptingu ķ samfélaginu og tryggi meš pólitķskri stefnu sinni félagslegt jafnrétti į sem flestum svišum s.s. ķ mennta- og heilbrigšismįlum svo ekki sé talaš um žaš sem snżr aš velferš og uppvexti barna og ungmenna. Allt eru žetta žęttir sem varša miklu möguleika fólks til virkni og velfarnašar ķ nśtķma samfélagi.

 Į sķšustu įrum hefur góš samstaša veriš um žaš innan verkalżšshreyfingarinnar aš leggja megin įherslu į aš bęta kjör žeirra hópa sem lakast standa, žetta hefur endurspeglast ķ įherslum ķ kjarasamningum og ķ kröfum gagnvart stjórnvöldum. Samiš hefur veriš um hękkanir į lęgstu laun talsvert umfram almennar launahękkanir og kröfur geršar į stjórnvöld ķ tengslum viš kjarasamninga um hękkun į bótum almannatrygginga og atvinnuleysistrygginga auk žess sem rķk įhersla hefur veriš į aš auka tekjujöfnunarhlutverk skattkerfisins m.a. ķ gegnum hękkun persónuafslįttar og hękkanir į barna- og hśsnęšisbótum.

Ķ nżlegum samanburši į stöšu lęgstu launa innan Evrópusambandsins kom ķ ljóst aš Ķsland er enn ķ hópi žeirra rķkja sem hafa hęst lįgmarkslaun. Fyrir hrun krónunnar įriš 2008, ķ kjölfar alvarlegustu hagstjórnarmistaka sem sögur fara af, var raungildi lęgstu launa enn hęrra og vorum viš hęst ķ Evrópu. Einnig kom fram ķ žessari könnun, aš ef lęgstu laun eru sett ķ hlutfall viš mešallaun ķ viškomandi löndum, var žaš hlutfalliš hęst hér į landi. Žetta sżnir betur en nokkuš annaš žann mikla įrangur sem stefna verkalżšshreyfingarinnar um aš hękka lęgstu laun umfram almennar launahękkanir hefur skilaš. Ķ yfirstandandi kjaravišręšum er ljóst, aš žrįtt fyrir įherslu į aš tryggja aukin kaupmįtt meš almennum launahękkunum, er uppi žessi sama įhersla į jöfnun kjara. Ķ sķšasta kjarasamningi tókst okkur aš tryggja óbreyttan kaupmįtt lįgtekjuhópanna žrįtt fyrir mestu efnahagskreppu Ķslandssögunnar. Nś getum viš byggt ofan į žann grunn og aukiš kaupmįtt lįgtekjuhópanna žannig aš viš endurheimtum stöšu okkar ķ fremstu röš.

Viršingarfyllst,

Gylfi Arnbjörnsson

Forseti Alžżšusambands Ķslands


Ég bendi įhugasömum į krękju ķ fréttabréf ASĶ sem Gylfi benti  en žaš fjallar um lögbundin lįgmarkslaun ķ Evrópu įriš 2011 og frétt sem Eyjan byggir į žvķ. Hópurinn sem stóš aš opna bréfinu, sem er tilefni bréfsins frį Gylfa hér aš ofan, undirbżr višbrögš viš svarbréfi hans sem munu lķka vera gerš opinber.


Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband