Žżšing į grein Michaels Hudsons

Sennilega er flestum kunnugt um aš Michael Hudsson skrifaši grein um Icesave-mįliš sem birtist ķ Financial Times sl. sunnudag. Gunnar Tómasson hefur nś žżtt žessa grein yfir į ķslensku og įkvaš ég aš vekja athygli į henni hér:

Ķsland og Lettland geta ekki borgaš, og borga žvķ ekki

Michael Hudson

            Geta Ķsland og Lettland greitt erlendar skuldir fįmenns hóps einkavina valdhafa? Evrópusambandiš og Alžjóšagjaldeyrissjóšurinn hafa sagt žeim aš umbreyta einkaskuldum ķ opinberar skuldbindingar og endurgreiša žęr meš hękkun skatta, nišurskurši rķkisśtgjalda og eyšingu sparifjįr almennings. 

            Reiši fer vaxandi ekki einungis ķ garš žeirra sem söfnušu skuldunum – Kaupžing og Landsbanki ķ gegnum Icesave og einkaašilar ķ löndunum viš Eystrasalt og ķ miš-Evrópu sem vešsettu fasteignir og einkavęddar rķkiseignir langt śr hófi fram – heldur lķka gagnvart erlendum lįnardrottnum sem žrżstu į stjórnvöld aš selja banka og ašra helztu innviši hagkerfa til innherja.

            Stušningur viš ašildarumsókn Ķslands aš ESB hefur minnkaš ķ um žrišjung žjóšarinnar og Harmony Center flokkurinn, sem studdur er af stórum hluta rśssnesku-męlandi Letta, hefur nįš meirihluta ķ Riga og stefnir ķ aš verša vinsęlasti flokkurinn į landsvķsu. Ķ bįšum tilfellum hafa mótmęli almennings skapaš vaxandi žrżsting į stjórnmįlamenn aš takmarka skuldabyrši viš ešlilega greišslugetu landanna.

Um helgina skipti žessi žrżstingur sköpum į Alžingi Ķslendinga.   Žar varš samkomulag, sem kann aš verša frįgengiš ķ dag, um skilyrši fyrir verulegum endurgreišslum til Bretlands og Hollands vegna śtborgana žeirra į innistęšum žarlendra eigenda Icesave reikninga.

            Mér vitanlega er žetta fyrsta samkomulagiš frį žrišja įratug sķšustu aldar sem takmarkar afborganir af skuldum viš greišslugetu viškomandi lands. Greišslur Ķslands takmarkast viš 6% af vexti vergrar landsframleišslu mišaš viš 2008.  Ef ašgeršir lįnardrottna keyra ķslenzka hagkerfiš nišur meš óvęgnum nišurskurši rķkisśtgjalda og skuldavišjar kynda undir frekari fólksflutninga śr landi, žį veršur hagvöxtur enginn og lįnardrottnar fį ekkert greitt.

            Svipaš vandamįl kom til umręšu fyrir lišlega 80 įrum vegna skašabótagreišslna Žżzkalands vegna fyrri heimsstyrjaldar. En margir stjórnmįlamenn įtta sig enn ekki į žvķ aš eitt er aš merja śt afgang į fjįrlögum og annaš aš geta greitt erlendar skuldir. Hver sem skattheimta stjórnvalda kann aš vera žį er vandinn sį aš breyta skatttekjum ķ erlendan gjaldeyri. Eins og John Maynard Keynes śtskżrši, ef skuldsett lönd geta ekki aukiš śtflutning sinn verša greišslur žeirra aš byggjast į lįntökum eša eignasölu.  Ķsland hefur nśna hafnaš slķkum eyšileggjandi valkostum.

            Greišslugetu hagkerfis ķ gjaldeyri er takmörk sett. Hęrri skattar žżša ekki aš stjórnvöld geti umbreytt auknum skatttekjum ķ erlendan gjaldeyri. Žessi stašreynd endurspeglast ķ afstöšu Ķslands gagnvart Icesave skuldum, sem įętlaš er aš nemi helmingi af vergri landsframleišslu žess. Meš žessari afstöšu sinni mun Ķsland vęntanlega leiša önnur hagkerfi ķ pendślssveiflu frį žeirri hugmyndafręši sem telur endurgreišslu allra skulda vera helga skyldu.  

            Fyrir hagkerfi landa sem losnušu undan stjórn Sovétrķkjanna felst vandinn ķ žvķ aš vonir brugšust um aš sjįlfstęši 1991 hefši ķ för meš sér vestręn lķfsgęši.  Žessi lönd jafnt sem Ķsland eru enn hįš innflutningi. Hnattręna eignabólan fjįrmagnaši hallann į višskiptajöfnuši – lįntökur ķ erlendri mynt gegn veši ķ eignum sem voru skuldlausar žegar löndin uršu sjįlfstęš. Nś er bólan sprungin og komiš aš skuldadögum. Lįn streyma ekki lengur til Eystrasaltslanda frį sęnskum bönkum, til Ungverjalands frį austurrķskum bönkum, eša til Ķslands frį Bretlandi og Hollandi. Atvinnuleysi eykst og stjórnvöld skera nišur śtgjöld til heilbrigšis- og menntamįla. Ķ kjölfariš fer efnahagslegur samdrįttur og mešfylgjandi neikvęš eignastaša fjölda fyrirtękja og heimila.

Óvęgnar nišurskuršarįętlanir voru algengar ķ löndum žrišja heims frį 8. til 10. įratugar sķšustu aldar, en evrópsk lżšręšisrķki hafa takmarkaš žolgęši gagnvart slķku verklagi. Eins og mįlum er nś hįttaš eru fjölskyldur aš missa hśsnęši sitt og fólksflutningar śr landi eru vaxandi. Žetta voru ekki fyrirheit nżfrjįlshyggjunnar.

            Žjóšir spyrja ekki bara hvort greiša eigi skuldir, heldur lķka – eins og į Ķslandi – hvort hęgt sé aš greiša žęr. Ef žaš er ekki hęgt, žį leišir tilraun til aš greiša žęr einungis til frekari efnahagssamdrįttar og hindrar lķfvęnlega žróun hagkerfisins.

            Munu Bretland og Holland samžykkja skilyrši Ķslands? Keynes varaši viš žvķ aš tilraun til aš knżja fram erlenda skuldagreišslu umfram greišslugetu krefšist stjórnarfars į sviši fjįrlaga og fjįrmįla sem er žjakandi og óvęgiš og gęti hvatt til žjóšernissinnašra višbragša til aš losna undan skuldakröfum erlendra žjóša.  Žetta geršist į žrišja įratug 20. aldar žegar žżzka hagkerfiš var kollkeyrt af haršri hugmyndafręši um ósnertanleika skulda.

            Mįliš varšar praktķska meginreglu: skuld sem er ekki hęgt aš greiša veršur ekki greidd. Spurningin er einungis hvernig slķkar skuldir verša ekki greiddar. Verša žęr afskrifašar aš miklu leyti? Eša veršur Ķslandi, Lettlandi og öšrum skuldsettum löndum steypt ķ örbirgš til aš merja śt afgang ķ tilraun til aš komast hjį vanskilum?

            Sķšarnefndi valkosturinn getur knśiš skuldsett lönd til stefnubreytingar. Eva Joly, franski saksóknarinn sem ašstošar viš rannsókn į ķslenzka bankahruninu, hefur varaš viš žvķ aš svo gęti fariš aš Ķsland stęši uppi meš nįttśruaušlindir og mikilvęga stašsetningu sķna: „Rśsslandi gęti til dęmis fundist žaš įhugavert.” Kjósendur ķ löndum sem losnušu undan stjórn Sovétrķkjanna gerast ę meira afhuga Evrópu vegna eyšileggjandi hagstjórnarstefnu sem nżtur stušnings ESB.

Eitthvaš veršur undan aš lįta. Mun ósveigjanleg hugmyndafręši vķkja fyrir efnahagslegum stašreyndum, eša fer žaš į hinn veginn?

 

Höfundur er hagfręšiprófessor viš University of Missouri

 


mbl.is Bżst ekki viš gagntilboši
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband